“I tako. Stigla sam. Da stigla! Ja sam se vratila u taj grad. Koji je golema ropotarnica, blato i maslinici, divota prašine, večeri na zapuštenoj terasi hotela Ilirija, teški metali u zraku, izmet i borovina, mačke i klizava riblja krljušt na masnom brodskom navozu i more zategnuto sve do studenog, kad zapušu lebići.”
Nela Milijić, nakladnica i književnica, naslovljava prvu knjigu "Profesija: Passenger". Onome tko ima smisao za dragovoljnu sporost oka, ali ne i glave, naslov će biti odmah razumljiv kao autoričina šetnja prošlim ljubavima za moderno u književnosti, kojemu se očito još mnogo toga može nadodati iz vizure vlastite tuge, tj. ljepote.
Početak i završetak autobiografske knjige „Čuda života“ zbiva se u čudesnom Šangaju – gradu u kojem se J. G. Ballard rodio, odrastao i preživio Drugi svjetski rat u japanskom koncentracijskom kampu, što ga je zauvijek obilježilo kao osobu i kao pisca i o čemu je pisao svom najpoznatijem romanu „Carstvo sunca“.
Viktora Žmegača naša kulturna javnost poznaje ponajprije po kapitalnim knjigama, velikog opsega, zasnovanima na golemoj općekulturnoj erudiciji i znanstvenoj akribiji.U ovoj knjizi Žmegač pokazuje i svoje drugo lice: umijeće da govori u kratkoj esejističkoj formi, često na rubu beletrističkog, autobiografskog i feljtonističkog stila.
Časopis Prospect nedavno je proglasio Richarda Dawkinsa jednini od troje vodećih svjetskih intelektualaca (uz Umberta Eca i Noama Chomskog). Dawkins je u svojini djelima ukazivao na iracionalnost vjerovanja u Boga i na golemu štetu što je ono nanosi društvu. U Iluziji o Bogu usredotočuje se isključivo na tu temu te osuđuje krivu logiku religije i patnje koje ona izaziva.
Hoću biti posebna još je jedan hit roman popularne književnice za djecu i mlade Sanje Pilić. Priča je to o neobičnoj djevojčici Klaudiji koja nije zadovoljan mnogim stvarima u svome životu i koja želi biti drukčija, jedinstvena, posebna. No nekoliko će joj događaja u njezinu životu pokazati da je upravo ona ta koja je drukčija, jedinstvena i posebna i da se sve mogućnosti koje stoje pred njom kriju u njoj samoj.
Goranu Tribusonu nisu potrebni veliki realistički opisi da bi čitatelje uvukao u prostor na čijoj pozornici žive likovi vrijedni priče. Oni su posebno vezani za mjesto kojim se kreću. Ako su iz njega i otišli - jer su ih odveli, ili su se samo nakratko ponadali - oni će se njemu vratiti. U ovom slučaju Plinari, ni po čemu lijepoj ali ipak njihovoj.
Bajka je čarobni štapić.
Dokazano pretvara neraspoloženost u znatiželju, umor u vedrinu, ljutnju u slasni oraščić koji bučno krcne i rastvori se u zajedničku igru!
Bajka raspiruje smišljanje i razmišljanje.
Novi esej Pascala Brucknera, jednog od najcjenjenijih svjetskih mislilaca, preko metamorfoza braka i erotizma pripovijeda kako se osjećaji odupiru svim ograničenjima. Nismo našli rješenje za sve ljubavne patnje, jedino smo umnožili njihove paradokse. Položaj muškaraca i žena doživio je napredak, ali u ljubavi napretka nema, što je dobra vijest na početku ovog trećeg milenija.
© 2013 Gradska knjižnica Slavko Kolar Čazma | Izjava o pristupačnosti