Za filozofa Simona Critchleyja važnije je kako je netko umro nego kako je živio. Aristotel se otrovao biljkom jedićem. Heraklit se ugušio u kravljoj balezi. Empedoklo se bacio u Etnu nadajući se da će tako postati bog, Nietzsche je zapao u dugotrajno stanje ludila nakon što je zagrlio konja u Torinu...
Heinrich Böll (1917.-1985.) prvi je od modernih njemačkih književnika (uz Güntera Grassa, Uwea Johnsona …) koji su u drugoj polovici XX. stoljeća njemačku književnost učinili zanimljivom.
Böll je osim toga u sebi utjelovio "angažiranog pisca"; svoje je društvene uvide ilustrirao fikcionalnim pričama i uvijek izravno sudjelovao u društvenim pitanjima svog vremena. Smatrali su ga savješću nacije.
Jadne li zemlje čiji član parlamenta može nekažnjeno izvaliti da mozak košta dvije marke: vrlo je vjerojatno da će se posljedice (po zemlju) osjećati još generacijama. Kakvo je to društvo u kojem nema više mjesta onome kome je posao da misli i suvislo artikulira to što misli?
Bili jednom mama lavica i tata lav, imali su sedmero djece. Dok je mama bila u uredu, tata lav se brinuo o kući uveseljavao svoju djecu. Oni su smjeli ploviti oceanom i piškiti kralju na krunu. Voziti se tramvajem i jesti cijelo čudo rezanaca. I upravo takav treba biti život djece: skroz hepi.
"Miri!" Glas njene majke nije bio nimalo zadovoljan. "Koliko puta sam ti rekla da nikad ne smiješ samo otpustiti džindžuna?"
Šamiri otvori oči. U Basrabinoj kosi i na obrazima bilo je djelića banane. Grozd kraj vrata je nestao. No, dabro, nije ispalo baš najurednije, ali bila je blizu.
U Istanbulu, u obitelji Kazanci u kojoj, zbog čudnih usuda sudbine spram muškaraca, caruju žene odrasta Asya, mlada djevojka deklarirana nihilistkinja, opijena Johnny Cashom i francuskim egzistencijalistima. Na drugom kraju svijeta, u San Franciscu, živi Armanoush, devetnaestogodišnja Amerikanka armenskog podrijetla koja se bori s osjećajem nepotpunosti u svom identitetu.
Lisbeth Salander, autsajderica i očiti neprijatelj društva, optužena je za pokušaj ubojstva. Usto, država je ustvrdila da je Lisbeth psihički nestabilna i da je valja ponovno zatvoriti u psihijatrijsku bolnicu. Sve konce sudskog progona zapravo povlači zatvoreni krug Švedske sigurnosne policije i samo uz Blomkvistovu pomoć Salander može izbjeći sudbinu koju su joj namijenili te razotkriti njihove dobro skrivene tajne.
Knjiga Komunizam kao religija jednog od najpoznatijih suvremenih ruskih filozofa, Mihaila Riklina, bavi se danas, u vrijeme velikih promjena i velikih kriza, od ekonomskih, ekoloških, vjerskih do političkih, iznimno zanimljivom i poticajnom temom komunizma, a posljedično i drugim velikim ideologijama dvadesetog stoljeća, kao zamjenom za religiju.
Stijn i Carmen. Muškarac koji voli živjeti. Žena koja ne žeti umrijeti. Bili su mladi, lijepi i bogati. U naponu života, na vrhu svijeta, u raju. A onda im se dogodi najstrašnija noćna mora. Rak. Odjednom iz raja dospiju u pakao.
To je otprilike ono o čemu Kluun piše u svom prvom romanu Došla žena doktoru.
© 2013 Gradska knjižnica Slavko Kolar Čazma | Izjava o pristupačnosti