U poznatoj kineskoj bajci slikar nestaje u svojoj slici. Utopija istine jest slaganje sa sobom i sa svijetom. Radi te utopije Rousseau, Kleist i Nietzsche krenuli su u pustolovnu ekspediciju u potrazi za istinom: tri istine vlastitoga ja suprotstavljenog ostatku svijeta; triput potraga za istinom vodi u slike koje smo sami stvorili i u spremnost za nasilje nad stvarnošću koja se suprotstavlja tim slikama.
Izbor iz Tomićeve kolekcije humoreski objavljenih u kolumnama Jutarnjeg lista pod naslovom “Klasa optimist” u razdoblju od 2006. do 2009. godine.
Izvanredna osobina humora sastoji se u tome što nas vraća zdravom razumu - tvrdi Simon Critchley u svojoj knjizi "O humoru".
Za filozofa Simona Critchleyja važnije je kako je netko umro nego kako je živio. Aristotel se otrovao biljkom jedićem. Heraklit se ugušio u kravljoj balezi. Empedoklo se bacio u Etnu nadajući se da će tako postati bog, Nietzsche je zapao u dugotrajno stanje ludila nakon što je zagrlio konja u Torinu...
Heinrich Böll (1917.-1985.) prvi je od modernih njemačkih književnika (uz Güntera Grassa, Uwea Johnsona …) koji su u drugoj polovici XX. stoljeća njemačku književnost učinili zanimljivom.
Böll je osim toga u sebi utjelovio "angažiranog pisca"; svoje je društvene uvide ilustrirao fikcionalnim pričama i uvijek izravno sudjelovao u društvenim pitanjima svog vremena. Smatrali su ga savješću nacije.
Jadne li zemlje čiji član parlamenta može nekažnjeno izvaliti da mozak košta dvije marke: vrlo je vjerojatno da će se posljedice (po zemlju) osjećati još generacijama. Kakvo je to društvo u kojem nema više mjesta onome kome je posao da misli i suvislo artikulira to što misli?
Bili jednom mama lavica i tata lav, imali su sedmero djece. Dok je mama bila u uredu, tata lav se brinuo o kući uveseljavao svoju djecu. Oni su smjeli ploviti oceanom i piškiti kralju na krunu. Voziti se tramvajem i jesti cijelo čudo rezanaca. I upravo takav treba biti život djece: skroz hepi.
"Miri!" Glas njene majke nije bio nimalo zadovoljan. "Koliko puta sam ti rekla da nikad ne smiješ samo otpustiti džindžuna?"
Šamiri otvori oči. U Basrabinoj kosi i na obrazima bilo je djelića banane. Grozd kraj vrata je nestao. No, dabro, nije ispalo baš najurednije, ali bila je blizu.
U Istanbulu, u obitelji Kazanci u kojoj, zbog čudnih usuda sudbine spram muškaraca, caruju žene odrasta Asya, mlada djevojka deklarirana nihilistkinja, opijena Johnny Cashom i francuskim egzistencijalistima. Na drugom kraju svijeta, u San Franciscu, živi Armanoush, devetnaestogodišnja Amerikanka armenskog podrijetla koja se bori s osjećajem nepotpunosti u svom identitetu.
Lisbeth Salander, autsajderica i očiti neprijatelj društva, optužena je za pokušaj ubojstva. Usto, država je ustvrdila da je Lisbeth psihički nestabilna i da je valja ponovno zatvoriti u psihijatrijsku bolnicu. Sve konce sudskog progona zapravo povlači zatvoreni krug Švedske sigurnosne policije i samo uz Blomkvistovu pomoć Salander može izbjeći sudbinu koju su joj namijenili te razotkriti njihove dobro skrivene tajne.
© 2013 Gradska knjižnica Slavko Kolar Čazma | Izjava o pristupačnosti | Impresum