Novosti i događanja

Zbornik o Đuri Šurminu

28rujnaPredstavljanje Zbornika o Đuri Šurminu održat će se 28. rujna 2017. u 12 sati u Gradskoj knjižnici Slavka Kolara Čazma.

Zbornik će predstaviti glavni urednik Zbornika prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, dr. sc. Josipa Dragičević, Lidija Bogović, Tomislav Vodička i Jadranka Kruljac Sever.

Zbornik o Đuri Šurminu izašao je kao sinteza radova sa Znanstvenog skupa o Đuri Šurminu koji je, u sklopu niza znanstvenih skupova Hrvatski književni povjesničari, održan 21. i 22. travnja 2016. u Zagrebu, Varaždinu i Čazmi. Zbornik je nastao zajedničkom suradnjom izdavača Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te suizdavača Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Puli te Hrvatskog filološkog društva. U Zborniku o Đuri Šurminu predstavljeni su radovi znanstvenika iz pet hrvatskih znanstvenih središta (Zagreb, Osijek, Split, Zadar, Varaždin) kao i iz inozemstva (Pescara, Bari, Mostar). Uz dvadeset i pet znanstvena i stručna priloga, Zbornik o Đuri Šurminu istražuju različite aspekte znanstvenog naslijeđa hrvatskog književnog povjesničara, književnog kritičara i političara Đure Šurmina.

Znanstveni skup o Đuri Šurminu, Čazma, 22. travanj 2016.

Đuro Šurmin, rođen je 4. rujna 1867. u mjestu Sišćani kraj Čazme, a umro je 22. ožujka 1937. u Zagrebu, Hrvatski je književni povjesničar i političar, a od 1920. bio je profesor hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoje aktivno političko djelovanje potvrdio je mjestom zastupnika u Hrvatskom saboru, a godine 1920. izabran je u Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS te je bio ministar za socijalnu politiku, a poslije i ministar trgovine i industrije. Šurminov znanstveni opus, uz ostalo, obuhvaća i važna djela s područja povijesti književnosti, povijesti i filologije: Povijest književnosti hrvatske i srpske (1898.), Iz zajedničke književne prošlosti Bosne i Slavonije (1901.), Hrvatski preporod (I–II, 1903–04.), a priredio je i zbirku srednjovjekovnih, pretežno glagoljskih spomenika (Hrvatski spomenici, 1898.).

• < Prethodno
• Slijedeće >